Joomla TemplatesBest Web HostingBest Joomla Hosting
Obavještavamo cijenjene ?itaoce da ?e vaš i naš magazin Zrno izlaziti samo u elektronskom obliku i bi?e dostupan na našoj Internet stranici www.zrno.ba
English French German Italian Portuguese Russian Spanish
REGISTRACIJA
Trenutno posjetilaca
Trenutno aktivnih Gostiju: 16 
Home Lov / lova?ka oprema Lov UTICAJ NA PRECIZNOST - DUŽA ILI KRA?A CIJEV

Pitanje koje bar decenijama kopka strijelce i lovce. ?esto se pokrenuta pri?a svede na neki autorizovan citat ali bez nekih konkretnih navoda. Pokuša?emo postaviti stvar na svoje mjesto iz  našeg ugla gledanja, kako bi naši brojni ?itaoci dobili odgovor na pitanje koje su upu?ivali: „Ej al’ stvarno, kakav uticaj ima dužina cijevi na preciznost oružja”!



Primjena crnog baruta u puškama i revolverima je uslovila konstrukciona rješenja na oružju koja su bila odgovaraju?a i u skladu sa karakteristikama izgaranja crnog baruta. Osnovna komponenta koja je ?inila gorivo crnog baruta je drveni ugalj uz kalijum nitrata koji je korišten kao oksidans. Oksidansi imaju u sebi redukovan kiseonik i zahvaljuju?i tome burno gore sa bilo kojim gorivom i u uslovima bez prisustva spoljnjeg kiseonika iz vazduha.

Dodatkom sumpora u crni barut, snaga mu je udvostru?ena. Od pojave prvog trokomponentnog baruta pominje se i naziv sumporni barut. Prvi baruti nisu imali sumpor nego samo kalijum nitrat i ugljeni prah u omjeru od KNO3 80% i 20% C drveni ugalj. Baruti i oružja su uporedno evoluirali od dvokomponentnih baruta u oružja sa jako duga?kim cijevima do savremenih nitroceluloznih baruta i oružja sa kra?im cijevima.

Upotrebljiva smješa sumpornog baruta koja se mogla koristiti za oružje je bila bazirana na tri osnovna sastojka.
1-    Kalijun nitrat ( KNO3 ) 75 %
2-    Drvani ugalj ( C ) 15%
3-    Sumpor ( S ) 10%

Duga?ka cijev je dužom nišanskom linijom garantovala ve?u preciznost i ve?i domet što je u vrijeme upotrebe crnog baruta imalo presudan zna?aj. Sumporni barut je imao linearni porast pritiska koji se jednostavno mogao kontrolisati dodavanjem malo ve?e ili manje koli?ine barutnog praha. Olovna kugla ili valjkasto sferi?ni projektili sa ili bez stabilizatora su omotavani zaptivnim materijalom i od tada je krenula evolucija prema izradi sjedinjenog metka za vatreno oružje. Danas se pojam preciznog nišanjenja neodvojivo povezuje za snažne opti?ke nišane tako da dužina cijevi ne ulazi u ovu pri?u.

Veliku promjenu u svijetu vatrenog oružja je donio nitrocelulozni barut koji je znatno ja?i od crnog baruta tako da je era tankocjevnog oružja sa trubicama na ustima cijevi morala da bude privedena kraju. Nitrocelulozni i nitroglicerinski baruti uslovili su razvoj cijevi sa oja?anim stjenkama u zoni ležišta metka, porast pritiska nije bio ni nalik na razvoj pritiska kod crnih baruta a i inicijalni pucanj koji ga aktivira, nije više samo bio žiška vatre nego ja?e inicijalno sredstvo.

Sad kada imamo savremeni metak i savremeni barut po?e?emo pri?u o cijevima. Zbog lakšeg pore?enja bilo bi važno da se pomenu dva paradoksalna pucnja. Prvi je pucanj metka u cijevi koja je duga?ka koliko i narezani dio projektila a drugi paradoks je beskrajno duga cijev. U prvom slu?aju bi energija baruta ostala neiskorištena i ?im bi se ?aura otvorila barut bi izgorio u okolini, u drugom slu?aju, barut bi izgorio u cijevi a ZRNO bi ostalo zaglavljeno negdje na mjestu gdje bi prestali da ga potiskuju oslobo?eni barutni gasovi.

Kra?a cijev

Prvo ?u navesti tvrdnju da dužina cijevi nema uticaja na preciznost, nego samo na domet jer su neki testovi upravo tako pokazivali. Me?utim, da li je to kraj pri?e, dabome da nije!

Savremeno ožlijebljene cijevi su sposobne da umire projektil i da ga dovedu u saosnost sa osom cijevi na vrlo maloj dužini. Kratka cijev u isto vrijeme zna?i da je kompaktnija i time manje oscilira. Ako se uzme u obzir pore?enje debljina cijevi u osnovi (ležište metka) i usta cijevi onda je lako primijetiti koliko je cijev tanja pri vrhu. Konusne cijevi imaju karakteristi?nu amplitudu oscilacije jer deblja baza smiruje prvi snažni impuls nakon opaljenja. Ukoliko se želi posti?i precizan pogodak cijev oružja mora da bude valjak sa oja?anim ležištem metka, koji debljinom stjenki i ?vrsto?om materijala smiruje oscilaciju na najmanju mogu?u amplitudu. U pore?enju kra?e deblje i duge tanke cijevi, faktor preciznosti je na strani one cijevi koja manje oscilira.

Duža cijev

Porast pritiska barutnih gasova omogu?uje ubrzanje projektila progresivnom putanjom koja je u skladu sa karakterom izgaranja. Duža cijev omogu?uje duže vrijeme djelovanja barutnih gasova i to baš pri vrhu krivulje porasta pritisaka. Obzirom da su meni nepoznati ta?ni podaci o ovim posljednjim centimetrima boravka ZRNA u cijevi ne?u se usuditi da iznesem bilo koji podatak osim logi?ne predpostavke da je porast brzine projektila u ovoj zoni zna?ajno ve?i nego u prvim centimetrima nakon urezivanja. Manja otpornost na savijanje i veliko poskakivanje nakon dinami?ke traume, odnosno velika oscilacija, ne idu u korist dužim cijevima.

Preciznost svakako zavisi od uslova spoljne balistike, ali cijev u suštini ipak odra?uje glavni posao. Da se ne mu?imo, objasni?emo šta to projektil treba da ima kad napusti usta cijevi. Po?etna brzina se definiše u momentu prestanka djelovanja barutnih gasova na bazu (dance projektila) i nakon veoma kratke pauze u kojoj se ZRNO ponaša neutralno, brzina  po?inje da opada. Teži projektil se lakše stabiliše zbog toga što njegova nezavisna inercija po?iva na ve?oj kineti?koj energiji i žiroskopskim silama koje zbog rotacije djeluju na stabilnost putanje. Oblik baze uslovljava da li ?e vrtloženja gasova manje ili više destabilisati projektil nakon izlaska iz cijevi.

Nekoliko „dodatnih” centimetara dužine cijevi ?e podi?i po?etnu brzinu za nekih tridesetak metara u sekundi što može da ispaljenom projektilu donese do sto metara leta više u podru?ju nadzvu?nih brzina. Ve?a brzina uslovljava položeniju putanju i definitivno preciznije ga?anje.

Teorija nikada zna?ajno ne razmišlja o stanju nagriženosti cijevi, stanju baruta, kvalitetu projektila i vremenskim uslovima na strelištu. Laboratorijski uslovi su korisni kao podatak koji se veže za idealno složene sve elemente koji uti?u na preciznost projektila.

Dužina cijevi je tek samo jedan od tih elemenata i ništa drugo, tako da je preciznija ona cijev koja je:
1-    dovoljne dužine koja omogu?uje razvoj maksimalno dopuštenog pritiska koji proizvo?a? municije navodi u deklaraciji, što ?e rezultovati najve?om mogu?om po?etnom brzinom projektila.
2-    Da su polja i žljebovi cijevi u dobrom stanju kako bi se obezbjedilo dobro vo?enje i zaptivenost.
3-    Da je cijev dovoljno kompaktna (?itaj debela) da oscilacije svede na podnošljivu mjeru.
4-    Da su usta cijevi konstrukciono prilago?ena da zavrltože barutne gasove kako ne bi dugo pratili bazu projektila i na taj na?in ga destabilisali.

Na manjim daljinama se razlike u dužini cijevi ne odražavaju zna?ajno na sliku pogodaka, ali svaki od projektila koji je u zoni centra mete na 100 metara, nosi svoj nevidljivi balisti?ki zapis koji se može pro?itati tak na daljinama od preko 500 pa i 900 metara. Ako bismo dali jednaku šansu dužoj cijevi, onda bismo imali proporcionalno dužu i proporcionalno deblju cijev. Nije isto od kilograma ?elika napraviti top?i? od pola metra ili vodovodnu cijev od metra.  Proporcionalno uve?anje cijevi dovodi neminovno i do pove?anja mase, a pove?anje mase dovodi do manjih oscilacija i  blažeg trzaja oružja. Produženjem cijevi se pokre?e cijeli lanac konstrukcionih izmjena i uz sve navedene ?injenice, nikakav poseban zaklju?ak o ve?oj preciznosti i nije potreban. Duža cijev u kontekstu balisti?kih performansi, prvo mora da se preimenuje u pojam ve?a cijev, tako da bi se u startu otklonila sumnja i pomisao da je rije? o nekoj slam?ici za sok ili tananoj cijevi koja se pod pritiskom snažnih barutnih gasova vijori kao trska!

Koja je cijev preciznija?

Eksperiment sa rezanjem revolverske cijevi na režnjeve od po jedan in? je odavno postao sinonim za dokazivanja da dužina cijevi ne uti?e na preciznost projektila, mada ga ja više smatram kao dokaz uticaja pile za metal na revolversku cijev. Podaci sa daljine od 25 metara, na kojoj je ga?ana meta iz skra?ivane revolverske cijevi su nedovoljni za ozbiljnu tvrdnju koja je uslijedila nakon ovoga testa. Tvrdnja da dužina cijevi ne uti?e na preciznost je donijela odre?ene predrasude koje se povla?e ve? skoro dvadeset godina i stvarno je krajnje vrijeme da to neko okon?a, a ko ?e drugi ako ne ZRNO.

Za one koji nisu imali živaca da pro?itaju sav tekst ponovi?u da je preciznija ona cijev koja ima mirniju oscilaciju, dovoljnu dužinu da po deklaraciji proizvo?a?a municije oslobodi maksimalnu snagu barutnog punjenja i postigne najve?u bezbjednu po?etnu brzinu ispaljenom projektilu. Pod propisanim uslovima, šansa da bude preciznija je na strani duže (i ve?e) cijevi. Ovo je ujedno i odgovor i obrazac po kojem je mogu?e procijeniti  balisti?ke osobine cijevi vatrenog oružja. Van ovoga koncepta ni jedna pri?a ne vrijedi mnogo.

Zahvaljujem se ?itaocu Sr?anu za postavljeno pitanje.

Autor: Mladen Puziga?a

www.zrno.ba

 

Komentari (3)
  • Almir
    ev ja sam procito citav tekst :)
  • asmir
    uhh..i ja sam
  • Ivan  - Duza cijev
    Znaci da je najpreciznija duza cijev...? Koje oruzje preporucijete za krupnu divljac,mislim na preciznost i jacinu ZRNA...?
Samo registrirani korisnici mogu pisati komentare!
 
Secured by Siteground Web Hosting